Natrag
21.10.2017 12:31

facebook

twitter

google

rss

dulist

Mržnja, pljačka i uništavanje

16.5.2012 @ 10:32 Varina Jurica Turk 20 godina poslije
2;2

Podijelite:

Nakon oslobađanja privremeno okupiranih dijelova bivše Općine Dubrovnik u svibnju, i novih razaranja tijekom lipnja 1992. godine, iznova se trebalo suočiti s posljedicama bezumne rušilačke i pljačkaške srpsko – crnogorske agresije.

Do sada sam nešto više pisala o stradanju spomenika kulture na gradskom području, a posebno o neprijateljskom uništavanju zaštićene spomeničke baštine, a manje o razaranjima privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja. Premda su vijesti o razmjerima stradanja redovito dolazile u Grad, izravni susret sa surovom stvarnošću nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim.
 
POPIS RATNE ŠTETE
 

Premda su vijesti o razmjerima stradanja privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja redovito dolazile u Grad, izravni susret sa surovom stvarnošću nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim. Ogromne štete svjedoče o neprimjerenoj uporabi vojne sile, mržnji i želji za pljačkom kao osnovnim pokretačima agresije

Ogromne štete prouzrokovane ratnim razaranjima na civilnim i gospodarskim objektima dubrovačkog područja iznova svjedoče o neprimjerenoj uporabi vojne sile, mržnji i želji za pljačkom kao osnovnim pokretačima agresije. Tako je prema podacima Komisije za popis i procjenu ratne štete, iz veljače 1993. godine, ustupljenim od strane Zavoda za obnovu Dubrovnika, na cjelokupnom području bivše Općine Dubrovnik, od Prevlake do Pelješca, u rušilačkom srpsko-crnogorskom pohodu, od ukupno 27.633 kuće i stana oštećeno je njih 13.900. Od tog broja u najtežu kategoriju oštećenja uvršten je 2.071 stambeni objekt, koji je spaljen ili u potpunosti uništen.

U ratnim razaranjima Konavala, od ukupno 3.222 oštećeno je 2.468 stambenih objekata; na području Dubrovnika, od ukupno 23.572 objekta oštećeno je 11.164, a na području Stona od 839 objekata njih 268. Iznimno teška razaranja, u kojima je uništeno i spaljeno više od polovice postojećih stambenih objekata, doživjela su mnoga naselja: Gruda, Čilipi, Zvekovica, Brgat, Sustjepan, Osojnik, Slano i druga naša mjesta.
U dubrovačkom Primorju ukupno je uništeno i oštećeno 1.396 stambenih objekata, od čega 525 kuća pripada u najteže kategorije oštećenja, budući su u potpunosti uništene i spaljene. Najveća razaranja u zapadnom dubrovačkom Primorju zabilježena su u selu Lisac gdje su zapaljena 34, te u Dolima i Zaton Dolima 48, a u Smokovlanjima i Visočanima po 23 stambena objekta. Na području Slanog, prema procjeni Komisije, za obnovu 450 oštećenih stambenih objekata, trebalo je osigurati više od 42. milijuna DM. O stanju u dubrovačkom Primorju svjedoči i primjer sela Dubravice u kome je od 20 kuća njih 19 s podrumima i pratećim objektima zapaljeno i uništeno.
 
SUSTAVNO RAZARANJE
 
Nakon oslobađanja Župe dubrovačke, koju je neprijatelj i nakon toga nastavio sustavno razarati, zatečeno je preko 300 spaljenih objekata, 1000 djelomično oštećenih, i samo stotinjak kuća pošteđenih od potpunog uništenja. Slično stanje bilo je i sa župskim hotelima koji su prije rata brojili 5079 kreveta, od kojih je gotovo 4000 opljačkano i uništeno.
Pored napuštanja domova prognanici s dubrovačkog područja, prema anketi DERC-a (Dubrovački elektronički računski centar) provedenoj 1991., ostavili su u njima imovinu u vrijednosti od oko 3.890.000.000,00 DM (Vrijednosti su izražene u novčanim jedinicama koje su bile uobičajene u službenoj uporabi za vrijeme agresije). Ujedno, na meti agresora našli su se i brojni gospodarski objekti i hotelski kapaciteti u kojima je smještaj potražilo protjerano i izgnano stanovništvo s privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja.

Potpuno su opljačkani, spaljeni i uništeni objekti “Dubrovačkih podruma”, Zračne luke u Čilipima, Luke Gruž, ACI marine u Komolcu, hotelima u Platu, Mlinima i Srebrenom, hotelu “Libertas”, “Belveder”, “Imperial”, hotelima HTC “Dubrava Babin kuk”, hotelu “Admiral” u Slanom i brojnim drugim.
Najveća oštećenja i razaranja nesumnjivo su pretrpjeli turistički i ugostiteljski objekti. Pred agresiju područje dubrovačke općine raspolagalo je smještajnim kapacitetom od preko 55.000 kreveta, čiji se broj okupacijom dijela područja i prije rušenja u ratnim djelovanjima smanjio na svega oko 9.000. O razmjerima neizravne ratne štete pretrpljene u turizmu najbolje govori podatak o padu broja ostvarenih noćenja s predratnih preko 5 milijuna, na oko 650 tisuća u 1991. godini.
 
UNIŠTAVANJE GOSPODARSTVA

Na cjelokupnom području bivše Općine Dubrovnik, od Prevlake do Pelješca, u rušilačkom srpsko-crnogorskom pohodu, od ukupno 27.633 kuće i stana oštećeno je njih 13.900. Od tog broja u najtežu kategoriju oštećenja uvršten je 2.071 stambeni objekt, koji je spaljen ili u potpunosti uništen

Uz potpuno uništenu aerodromsku zgradu i opljačkanu opremu dubrovačka zračna luka pretrpjela je ratnu štetu od preko 40 milijuna DM, a porušena i spaljena gruška luka oko 25 milijuna DM. Dubrovačkim javnim poduzećima, „Libertas“, „Vrtlar“, „Vodovod“ i „Čistoća“, počinjena je velika materijalna šteta od oko 20 milijuna DM. Po pojedinačnim prijavama ratne štete poduzeća i tvrtki s područja bivše općine Dubrovnik iz 1994./95., koje je obrađivao Zavod za obnovu Dubrovnika, ona iznosi ukupno oko 500 milijuna DM, od čega na poduzeća i tvrtke otpada 284.481.998,00 DM, a na hotele 208.564.287,00 milijuna njemačkih maraka.
Iznošenjem samo malog dijela podataka o ratnim razaranjima na dubrovačkom području, nastojala sam čitatelje podsjetiti na karakter agresora i agresije čiji je glavni pokretač bila mržnja, pljačka i uništavanje. Pripremajući njegovo konačno protjerivanje s hrvatskog juga, Hrvatska vojska u sklopu planova za akciju "Tigar", krajem lipnja vrši novo pregrupiranje svojih snaga. Glavna zadaća bila je potpuna deblokada Grada i osiguranje dubine oslobođenog prostora čime bi se stvorili uvjeti za daljnje napredovanje prema Konavlima. Ova akcija je otpočela u ranim jutarnjim satima 1. srpnja 1992. godine djelovanjem zrakoplova Hrvatske vojske po neprijateljskim položajima u zaleđu Dubrovnika.
 
 
PRILOZI
Prilog 1. Samostan u Pridvorju, foto Božidar Gjukić, Zbirka fotografija MSP F 3067
Prilog 2. "Slansko Primorje mrtav kraj", Slobodna Dalmacija
 

Komentari





O autoru: Varina Jurica Turk


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana