Natrag
24.1.2017 18:21

facebook

twitter

google

rss

dulist

Može li zaborav pobijediti sjećanje?

26.9.2012 @ 7:59 Varina Jurica Turk 20 godina poslije
Može li zaborav pobijediti sjećanje?

Podijelite:

Pored već navedenih pohvala dubrovačkim braniteljima i građanima, izrečenih tijekom održavanja velike dubrovačke "feste Slobode", general Janko Bobetko je 23. listopada 1992. godine, kao gost u emisiji HTV-a "U krupnom planu", posebno istakao: "Jednom sam već rekao, a sada ću ponoviti, Dubrovnik su obranili Dubrovčani. I ovom prilikom, izražavam zahvalnost i divljenje Dubrovčanima za sve strahove i hrabrosti, patnje i odlučnosti pokazane za vrijeme opsade Dubrovnika."

U to vrijeme "dana ponosa i slave" izgledalo je kako je konačno došao kraj mitovima o Dubrovniku kao "nemoćnoj žrtvi", Gradu kojega njegovi građani nisu bili spremni braniti nego su to morali činiti neki drugi "oslobodioci" i "pravi Hrvati", onemogućivši tako njegovu "dogovorenu" sramotnu predaju neprijatelju.
Nažalost, naše vjerovanje je vrlo brzo iznevjereno, pa tako i sam general Janko Bobetko u knjizi Marije Braut 1993. godine piše: „Sad, kada smo se našli pred Dubrovnikom, valjalo je donijeti drugu bitnu odluku i procjenu: kako deblokirati grad sa što manje žrtava i razaranja…

Pobočno i zaobilaznim linijama savladali smo Golubov kamen, Uskoplje i Ivanjicu, te izbili na Žarkovicu i Brgat, odakle je agresor stalno tukao grad". Ovaj naizgled sažet opis događanja dao je materijala upravo onim zlonamjernim, budući zanemaruje činjenicu da je uspješna herojska obrana Grada 1991. omogućila izvođenje akcije oslobađanja cjelokupnog hrvatskog juga. I ne samo to, dubrovački branitelji su prije dolaska ostalih postrojbi Hrvatske vojske, koja je napredovala sa zapadnog dubrovačkog ratišta, izašli iz okruženog Grada i zauzeli četnička uporišta na Žarkovici i Brgatu, Osojnik i njegovo zaleđe, te Župu dubrovačku, o čemu sam opsežno pisala.

Istina o akciji oslobađanja dubrovačkog područja i u vrijeme trajanja borbenih djelovanja teško je dolazila do javnosti, pogotovo zbog činjenice da su snage Hrvatske vojske morale, kako bi osigurale potrebnu dubinu prostora, oslobađati i teritorij jugoistočne Hercegovine. Ne smijemo zaboraviti da u to vrijeme nema čvrstog dogovora s državom Bosnom i Hercegovinom, te se stoga stanje na ovom ratištu prikazuje kao stabilno i uobičajeno, dok relativni mir remeti samo učestalo topničko razaranje Dubrovnika – svjetske kulturne baštine.

Nedostatak i „prikrivanje“ informacija vrlo brzo je u poslije ratnom periodu iskorišten u unutarhrvatskim političkim borbama, pa je tako ova i po mišljenju međunarodne zajednice besprijekorno izvedena vojna akcija postala „krunski dokaz“ za „agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu“.

Kada ocjenjujemo uspješnost zapovjedništva i postrojbi Južnog bojišta moramo uzeti u obzir i još jednu otegotnu okolnost, a to je nepostojanje međuovisnosti ovog bojišta s drugim bojištima u Republici Hrvatskoj. Naime, uspjesi i neuspjesi na ovom ratištu nisu izravno ugrožavali stanje na ostalim hrvatskim ratištima što je izravno utjecalo na otežano dobivanje dodatne pomoći u ljudstvu, naoružanju i opremi.

TEŽAK PUT PREMA POVIJESNOJ ISTINI

Sustavnim dugogodišnjim radom nastojali smo utvrditi što veći broj činjenica i prikupiti muzejsku građu kako bi izvukli iz zaborava ovu najveću oslobodilačku akciju Hrvatske vojske u 1992. godini i osigurali joj mjesto u novijoj povijesti a koje po važnosti zaslužuje. To je i temeljni cilj ovog feljtona u koji sam ugradila samo dio do sada stečenih spoznaja.

Prije pokušaja završne analize cjelokupne obrambeno – napadne operacije oslobađanja hrvatskog juga i izlaska na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske moram istaći svoja velika očekivanja od tematske izložbe koju smo pripremili kako bi uveličali svečanost proslave dvadesete obljetnice oslobađanja Dubrovačko-neretvanske županije. Ujedno, vjerujem kako će, s obzirom na sudjelovanje velikog broja hrvatskih povjesničara i ratnih zapovjednika gardijskih i pričuvnih brigada HV, značajne rezultate zabilježiti i planirani stručno znanstveni skup s istom temom, pod pokroviteljstvom župana g. Nikole Dobroslavića, te najavljeno održavanje svečane Akademije.

Bit će to i prigoda za utvrđivanje ogromnog prinosa dubrovačkih branitelja i građana u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske, ali i dostojnog obilježavanja početka akcije na Južnom bojištu od naredne godine, na način kako je to uobičajeno za pobjedničke akcije HV „Maslenicu“, „Bljesak“ i „Oluju“ kojima je prethodila.

Samo stalnim bavljenjem i proučavanjem Domovinskog rata možemo pobijediti zaborav i uništiti korijene nastanka povijesnih mitova, te spriječiti njihovo oživljavanje kao što se dogodilo u najnovijoj monografiji 4. brigade ZNG „Pauci“ gdje je, vjerujemo čistom pogreškom, jedno od poglavlja naslovljeno s „Oslobađanje Dubrovnika“.

Komentari





O autoru: Varina Jurica Turk


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana