Natrag
28.5.2017 17:04

facebook

twitter

google

rss

dulist

Mlinovi na Ljutoj spašeni od propadanja

12.5.2012 @ 23:48 Dulist Zanimljivosti
Mlinovi na Ljutoj spašeni od propadanja
7;7

Podijelite:

Kulturno-povijesnom naslijeđu dubrovačkog kraja sasvim sigurno pripadaju mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima. S radom su prestali prije više od pola stoljeća, nakon čega su bili prepušteni propadanju, iako su još 1969. godine zaštićeni kao spomenici kulture, dok je 1975. čitavo područje rijeke Ljute ušlo u registar posebno zaštićenih objekata prirode.

Nešto kasnije, 3. prosinca 2003. preventivno je zaštićen sklop mlinica i stupa na rijeci Ljutoj. Unatoč zaštiti početkom 21. stoljeća, čitav je kompleks mlinova i stupa zapušten i devastiran. No, zalaganjem Društva prijatelja dubrovačke starine, te ministarstava kulture i turizma, nekoliko starih mlinova i stupa na rijeci Ljutoj je obnovljeno. Povodom obnove koje je radilo Društvo prijatelja dubrovačke starine, nedavno je iz tiska izašla i knjiga Nika Kapetanića „Mlinovi na Rijeci Ljutoj u Konavlima“.  
Iako još uvijek nisu obnovljeni svi mlinovi, Društvo se na ovaj potez odlučilo jer je riječ o važnom industrijskom pogonu Dubrovačke Republike:
 
INDUSTRIJSKI SPOMENIK REPUBLIKE
 
– Iako Društvo obnavlja fortifikacije odlučili smo se za obnovu nečega što je nestajalo. S obzirom da je jedan takav industrijski pogon u Mlinima u Župi već nestao i nije se mogao prikazati, odlučili smo to ovdje jer je taj kompleks najbolje sačuvan. Mislim da smo u tome i uspjeli iako to nije bila jednostavna odluka. Obnova je trajala dugo, od 2005. do 2011., jer smo radili postupno, pripremali projekt po projekt. Nije sve obnovljeno, a tamo postoje 3 vrste objekata mlinova za brašno, mlinovi za ulje i stupe – ističe Kapetanić i dodaje kako su nastojali obnoviti bar po jedan od tih objekata.

– Mi smo odlučili obnoviti te objekte izvana, te jaše, odnosno kanale koji dovode vodu na mlinove, dok smo unutra ostavili vlasnicima da rade što hoće. Ali smo svaku prostoriju ostavili kao da će se obnavljati mlin ili stupa. Bila nam je želja da barem jedan bude obnovljen originalno – dodaje i naglašava kako je u Konavlima, nakon što su došle pod vlast Dubrovačke Republike 1419./1426. bilo do 15 mlinova, a na Rijeci Ljutoj 6. Nakon što su učvrstili svoju vlast, Dubrovčani u drugoj polovini 15. stoljeća intenzivno razvijaju poljoprivredu, posebno uzgoj žitarica.
– To je zapravo industrijski spomenik Republike prve vrste jer se radi o pogonu potrebnom za proizvodnju žita, odnosno brašna, kruha te dvopeka za tisuće pomoraca, trgovačkih jedrenjaka i karavana, životinja, kao i za lokalno stanovništvo – napominje Kapetanić.
 

Obnova je trajala dugo, od 2005. do 2011., jer smo radili postupno, pripremali projekt po projekt. Nije sve obnovljeno, a tamo postoje 3 vrste objekata mlinova za brašno, mlinovi za ulje i stupe – ističe Niko Kapetanić i dodaje kako su nastojali obnoviti bar po jedan od tih objekata

Sve to uvjetuje izgradnju novih mlinova, tako da je početkom 19. stoljeća bilo 12 kuća mlinova od kojih je u njih 9 bio jedan mlin, a u tri dva, što znači da je na tom području bilo ukupno 15 mlinova. Riječ je o mlinovima na vodeni pogon koje Republika smatra strateškim objektima upravo zbog prehrane stanovništva. Stoga su mlinovi isključivo u državnom vlasništvu. Posebnim odredbama Dubrovčani reguliraju izgradnju, održavanje i iznajmljivanje mlinova građanima. Detaljno su određena pravila najma ili podzakupa mlinova, vrijeme trajanja zakupa, visina i način plaćanja zakupnine. Uredno plaćanje novčanih obveza osigurano je većim brojem zakupnika i jamaca, hipotekom na njihovu ukupnu imovinu kao i kaznama.

LJUTA S PREKO 20 MLINOVA
 
– Imamo ugovore iz 15. i 16. stoljeća iz kojih se vidi način zakupa, a na tome bi mogle učiti današnje lokalne vlasti. Bili su strogi uvjeti iznajmljivanja pa ako bi se kasnilo s plaćanjem, kazna je bila u iznosu četvrtine od ukupnog najma, a ako niste platili išli ste u zatvore u Knežev dvor sve dok ne platite, a ako i tad ne bi platili u zatvor su išli i vaši jamci, a onda bi na inkanat išla i kuća – ističe Niko Kapetanić. Dolaskom teritorija Republike pod vlast Austro-Ugarske, od 1815. do 1918. ona će ih privatizirati i prodati dotadašnjim zakupcima i koncesionarima. Jaže (kanali kojima se voda dovodi na mlin) i dalje ostaju državne, te katastarski pripadaju čestici rijeke. Uz mlinove za mljevenje žitarica, uz rijeku postoje i stupe za stupanje sukna i raše. Prvi se spominju 1722., a počekom 19. stoljeća postoje ukupno 3 stupe. U drugoj polovini 19. stoljeća izgrađene su i mlinice za mljevenje maslina na vodeni pogon. Ukupno ih je bilo 3, od kojih su dvije dograđene, uz već postojeće mlinove za brašno. I stupe u mlinice za mljevenje maslina prestale su s radom nakon 1945.

– Na području Ljute ima preko 20 mlinova, ovisi da li je riječ o kući s jednim, ili s dva mlina, stupa je bilo 3 do 4, a polovicom 19. stoljeća počeli su se raditi mlinovi za ulje na vodeni pogon – dodaje Kapetanić. Zatvaranje ovih objekata dolazi nakon 1945. Naime, nakon stvaranja druge Jugoslavije komunističke vlasti ne gledaju blagonaklono na privatno vlasništvo. Država određuje nepovoljne cijene mljevenja što izaziva proteste mlinara. Krajem pedesetih godina 20. stoljeća mlinovi polagano prestaju s radom, a 1972. u pogonu su još četiri. Danas u turističke svrhe rade dva obnovljena mlina, te po jedna mlinica za ulje i stupa.
 

MLIN I STUPA U IZVORNOM OBLIKU
Turistička atrakcija
U Konavlima je već nekoliko godina velika turistička atrakcija Đivanovićev mlin i stupa, koji su u funkciji, obnovljeni u izvornom obliku. Mlin je vlastitim sredstvima i sredstvima Ministarstva turizma obnovio vlasnik Ivo Đivanović, dok je stupa u vlasništvu Nika Đivanovića obnovljena vlastitim sredstvima, te sredstvima Ministarstava kulture i turizma. Ivo Đivanović, koji nam je otvorio i stupu i mlin star oko 400 godina, te pokazao način na koji se nekoć stupala vuna i mljelo brašno, kaže kako je dobro što je pokrenuta inicijativa za njihovu obnovu:
– Dobro je da se obnavlja. Ljepše je za vidjet. Obnova je omogućila ljudima da to koriste, valoriziraju u turističke svrhe. Kad god se nešto naprave to je dobro. Riječ je o privatnim mlinicama, i mislim da je dobro da su se obnovile – mišljenja je Ivo Đivanović.

 

UZ POMOĆ DPDS-A
Obnavlja se Pištin mlin
Svoj mlin i stambeni prostor iznad nje već nekoliko godina, uz pomoć Društva prijatelja društva prijatelja starine i Ministarstva turizma obnavlja i Jako Pišta. Uz mlin, tu je i mlinica za ulje (presa) koja je danas obnovljena. Obnovljene su i jaže koje su bile zatrpane.
– Treba još dosta obnavljanja, ali uhvatio sam se popravka, i mogu reći da je njena obnova pri kraju. S time da treba voditi računa da ona nije radila više od 40 godina –  rekao nam je Jako Pišta s ponosom pokazujući što je do sada napravljeno. 

 
 

„MLINOVI NA RIJECI LJUTOJ U KONAVLIMA“
Povijesni prikaz
Niko Kapetanić kaže kako je još prije desetak godina objavio jedan znanstveni rad u Analima na temu mlinova na rijeci Ljutoj.
– Obnova koja je počela nakon toga, uz ministarstva kulture i turizma, a koju je prepoznalo i Društvo, omogućila mi je da članak proširim na cijelu knjigu. O ovoj temi nije se puno pisalo, pronašao sam osnovne povijesne podatke i odluke Vlade koji reguliraju problematiku mlinova. Cilj mi je bio prikazati na kartama položaj mlinova, kad su nastajali, kronologiju njihova razvoja. Tu je i poglavlje o obnovi. Nastojao sam da knjiga bude i turistički zanimljiva – zaključuje Kapetanić. Promocija knjige, čiji su nakladnici Društvo prijatelja dubrovačke starine i Matica hrvatska ogranak Konavle, trebala bi se održati krajem svibnja ili početkom lipnja.

 

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana