Natrag
23.8.2017 00:44

facebook

twitter

google

rss

dulist

MATICA HRVATSKA Predstavljena pisma hrvatskih Isusovaca iz Novog svijeta

17.11.2015 @ 7:44 Baldo Marunčić Kultura
4;4

Podijelite:

Matica hrvatska i Hrvatska sveučilišna naklada predstavili su u ponedjeljak uvečer knjige ‘Paragvajska pisma/ Ivan Marchesetti i Nikola Plantić: Isusovci u paragvajskoj provinciji Družbe Isusove’ Mirjane Polić Bobić i Mija Korade i ‘Kalifornijski zapisi Oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove’ Mirjane Polić Bobić.

U knjizi ‘Paragvajska pisma’ objavljena su dosad neobjavljena pisma dvojice Isusovaca, Riječanina Ivana Krstitelja Marchesettija i Zagrepčanina Nikole Plantića, koji su djelovali na ogromnom području današnje Argentine, Brazila i Paragvaja, a živjeli su skromno i sirotinjski poput autohtonog stanovništva.

– U dva stoljeća Isusovci su postigli mnogo i iza njih je ostala intelektualna ostavština, koju je španjolska kruna ljubomorno čuvala. Kako među članovima Družbe Isusove nije bilo samo Španjolaca, kolanje informacija se nije moglo spriječiti, zbog čega je bila dosta napetosti između Družbe i Krune – kazala je Slavica Stojan.

Pisma Ivana Krstitelja Marchesettija, koje je slao raznim adresatima, pronašao je i prikupio u Nacionalnom arhivu u Buenos Airesu Milan Blažeković, a vodeća hrvatska hispanistica Mirjana Polić Bobić ih u knjizi donosi i u španjolskom originalu i u hrvatskom prijevodu. S druge strane, Nikolu Plantića mnogi autori prepoznaju kao najstarijeg doseljenika u Južnu Ameriku, gdje je imao dvadesetgodišnju profesorsku karijeru na isusovačkom sveučilištu u Cordobi, a od čije ostavštine su sačuvana tri djela.

– Pisma dvojice misionara korisna su ne samo za povijest Družbe Isusove, već i za povijest našeg znanja o hispanoameričkom svijetu. Korespondencija otkriva kako su dvojica naših redovnika živjela i što su činili u kolonijalnoj kulturi tog svijeta – istaknula je Stojan.

Druga knjiga, ‘Kalifornijski zapisi Oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove’, također u prijevodu Mirjane Polić Bobić, govori o djelu hrvatskog misionara koji je studij teologije završio u Meksiku te bio misionar u Kaliforniji, na pacifičkoj obali.

– Konšćakovi zapisi otkrivaju taj dio Amerike dva stoljeća nakon otkrivenja Amerike. Njegova misijska kronika, dnevnik i opis istraživačkog pohoda te pisma nadređenim redovnicima i prijateljima u kojima se otkriva kao rasni pisac, kultivirani prozaist i domišljati narator – istaknula je Slavica Stojan.

U promociji su sudjelovale i dvije urednice knjiga, Romana Horvat i Anita Šikić, kao i autorica Mirjana Polić Bobić.
– Isusovci su tražili način pridružiti se drugim redovima u Novom Svijetu. Postižu dogovor sa španjolskom krunom da će, uz svoju osnovnu misiju, postići ono što se vojno dotad nije moglo – uključiti u potkraljevstva sve što nije pripojeno mačem. Isusovci se organiziraju i pokušavaju realizirati projekt misije, gdje bi se indijance privelo kršćanstvu i s njima stvorilo zajednice jednakih na granicama poznatog svijeta. Time su stvorili osnovu trećeg svijeta, a posljedice toga vidljive su i danas – istakla je Polić Bobić.

– Kako je na tim prostorima misionara bilo malo, u jednom času španjolska kruna je dopustila dolazak članova austrijske provincije Družbe Isusove, pa su Marchesetti i Plantić bili prvi stranci koji su smjeli legalno doći na španjolske prekomorske posjede. Njihova pisma bila su odmah tiskana te objavljivana u dva periodička časopisa, što je u to vrijeme bila vrlo čitana literatura – kazala je Polić Bobić.

– Vrijednost pisama je velika jer govore o podacima s terena. Ovakvih pisama zapravo ima bezbroj. Kolega Mijo Korade i ja obradili smo ova dva Hrvata. Riječ je o jedinim izvorima informacija za kolonijalnu povijest prije 1825. godine – rekla je Polić Bobić.

Za razliku od ‘Paragvajskih pisama’ u ‘Kalifornijskim zapisima Oca Ferdinanda Konšćaka’ prikazan je rad misije, ali i opis brojnih zadataka i ekspedicija koje je Varaždinac Konšćak trebao obaviti za vodstvo svoje Isusovačke provincije iz Beča.

– Riječ je o vrlo zanimljivim i čitkim tekstovima, koji su bili prvorazredna informacija za prirodoslovlje, ali i općenito znanje o svijetu, i odmah su bili tiskani na španjolskom te prevođeni na brojne jezike – istaknula je Polić Bobić.

– Njegov suživot s indijancima nije bio lagan. Bila je to svakodnevna borba da se dođe do cilja – privikavanja jednih na druge. Kroz to se mijenjao i sam Konšćak, što se vidi i u njegovim privatnim pismima. U Kaliforniji je svakako bilo puno teže nego u Paragvaju – dodala je Polić Bobić.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana