Natrag
20.9.2017 11:16

facebook

twitter

google

rss

dulist

Kongresni centar na Babinom kuku ili u Srebrenom

8.4.2015 @ 12:36 Andrea Falkoni Račić Aktualno
11;11

Podijelite:

Predstavnici tvrtke Horwath Consulting iz Zagreba predstavili su koncept razvoja višenamjenskog kongresnog centra u Dubrovniku.

Sukladno prostornim planovima razmatrane su tri potencijalne lokacije za gradnju centra, a to su Babin kuk, koji je ujedno dobio i najveću ocjenu, Srebreno koji je s tek dva posto slabiji, te Centar iza Grada, koji teško da će se u budućnosti i razmatrati, prvenstveno zbog prostorno-prometnih ograničenja same lokacije. Kod ocjenjivanja lokacija razmatrala su se tri parametra: lokacija, pristup i prometna situacija te prostorno-urbanistički uvjeti. Srebreno je vlasnički najčišća lokacija.

– Dubrovnik je bez sumnje i kongresna destinacija, no da bismo postali prava kongresna destinacija nama zasigurno treba objekt većeg kapaciteta poput svjetskih kongresnih centara. Dugo je razmatrano koje su nam mogućnosti, te kako učiniti prvi korak. Mi smo krenuli u prvi korak, a to je da smo izradili jednu studiju koja će nam pokazati gdje, kakav i koliki centar nam treba – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Kako je istaknuo Siniša Topalović iz Horwath Consultinga, Dubrovnik može biti ‘flare’ kongresna destinacija s posebnim duhom.
– Dubrovnik može biti destinacija za kongresni truizam višeg ranga, te mjesto lansiranja visoko vrijednih brendova i proizvoda. Dubrovnik je izvrstan kao mjesto za incentive događanja i to može biti osnovna poluga za privlačenje ljudi pred i nakon samog kongresa, a uz sve to kongresni centar može poboljšati zračnu povezanost destinacije – rekao je Topalović.

Analiza izrađivača studije pokazala je kako bi Kongresni centar u Dubrovniku trebao prostirati na 24 tisuće metara četvornih, a sama građevina imala bi prizemlje plus dvije etaže, uz 4200 ‘kvadrata’ vanjskog funkcionalnog prostora, prostor za parking (1800 m2), podzemnu garažu, pristupne ceste, pješačke površine…

Unutrašnji prostor obuhvaćao bi glavnu dvoranu kapaciteta 2500 ljudi, dvoranu za recitale kapaciteta 700 ljudi, četiri multifunkcionalne dvorane manjeg kapaciteta, 10 dvorana za sastanke, izložbeni prostor, te prostor za bankete.
Predstavljeni su i potencijalni financijski modeli izgradnje te upravljanja centrom.

– Kongresni centri ne smatraju se kao nešto što proizvodi novac, već kao objekti poput bolnica ili vrtića, odnosno kao opća infrastruktura za generiranje dodatnih gospodarskih učinaka subjekata koji se bave tim businessom. No, u Dubrovniku će gradnja ovakvog centra biti u velikoj mjeri javna investicija, s tim da postoje i razni modeli uključivanja i privatnog sektora.

Kad je riječ o upravljanju najbolje bi bilo da centrom upravlja globalna menadžment kompanija, s obzirom da takve kompanije imaju dugogodišnje iskustvo u industriji. No, sve to tek se treba naknadno razmotriti. Ova je studija, naime, prvi korak ka kongresnom centru, a tek bi trebale uslijediti izrade studija izvodljivosti te ostali arhitektonski i planerski koraci.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana