Natrag
29.5.2017 02:13

facebook

twitter

google

rss

dulist

Industrijski pogon na Ljutoj spašen od zaborava

25.5.2012 @ 23:03 Baldo Marunčić Kultura
Industrijski pogon na Ljutoj spašen od zaborava
9;9

Podijelite:

Povodom obnove mlinova na rijeci Ljutoj, koju je radilo Društvo prijatelja dubrovačke starine, nedavno je iz tiska izašla knjiga Nika Kapetanića „Mlinovi na Rijeci Ljutoj u Konavlima“.

 Nova Kapetanićeva knjiga predstavljena je večeras u prostorijama Matice hrvatske na Grudi. Nakladnici knjige su Društvo prijatelja dubrovačke starine i Matica hrvatska ogranak Konavle, a autor u njoj donosi osnovne podatke i odluke dubrovačkih Vijeća koje reguliraju problematiku mlinova. Cilj mu je bio prikazati na kartama položaj mlinova na Rijeci Ljutoj, kad su nastajali, te kronologiju njihova razvoja. Tu je i poglavlje o obnovi mlinova koje je radilo Društvo od 2005. do 2011.  

Podsjetimo, ti mlinovi su s radom prestali prije više od pola stoljeća, nakon čega su bili prepušteni propadanju, iako su još 1969. godine zaštićeni kao spomenici kulture, dok je 1975. čitavo područje rijeke Ljute ušlo u registar posebno zaštićenih objekata prirode. Nešto kasnije, 3. prosinca 2003. preventivno je zaštićen sklop mlinica i stupa na rijeci Ljutoj.

Unatoč zaštiti početkom 21. stoljeća, čitav je kompleks mlinova i stupa zapušten i devastiran. No, zalaganjem Društva prijatelja dubrovačke starine, te ministarstava kulture i turizma, nekoliko starih mlinova i stupa na rijeci Ljutoj je obnovljeno. Iako još uvijek nisu obnovljeni svi mlinovi, Društvo se na ovaj potez odlučilo jer je riječ o važnom industrijskom pogonu Dubrovačke Republike.

-Sretni smo jer smo sudjelovali u revitalizaciji ovakvih objekata, koji su obnovljeni zahvaljujući upornosti i strasti Nika Kapetanića- rekao je uvodno predsjednik DPDS-a Denis Orlić.

-Ova knjiga je odraz onoga što je učinjeno. Kada sam imao 28 godina, kao mlade konzervatore odveli bi nas u Konavoske dvore. Tada sam prvi put saznao za DPDS, a sada su oni mega zvijezde zahvaljujući gradonačelniku Vlahušiću – istaknuo je glavni državni konzervator Miljenko Domijan dodajući:

-Muka je uvjerit ljude da treba obnavljat spomenike kulture, da treba ošišati draču i uvjeriti ih da neće biti lišeni vlasničkih prava. Još kada bi počeli mljeti brašno! To je naša učinkovitost, a ne da budemo sluganski narod, konobarskog mentaliteta. Zato nam treba baština – istaknuo je Domijan naglasivši kako je „obnova mlinova zapravo njihov drgocjeni biljeg koji će ostati generacijama kao svojevrsni dokument“. 

O sadržaju knjige večeras je na predstavljanju govorio ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Stjepan Ćosić, koji je uz ostalo istaknuo i slijedeće:

-Mlinovi u Ljutoj koje je obnavljalo Društvo ovim su prepoznati kao vrijedan ali nepoznat dio naše baštine. Riječ je o značajnom projektu kojim je Društvo izašlo iz gradskih okvira. Tko god misli da je to pogrešno, krivo misli. Njegova zadaća je djelovati na teritoriju bivše Dubrovačke Republike- naglasio je Ćosić zaključivši kako su mlinovi na Ljutoj spomenici hidrogradnje i gospodarske arhitekture.

Ravnatelj Hrvatskog Leksokografskog zavoda Miroslav Krleža Vlaho Bogišić, osvrnuo se na predstavljanju na značaj Društva za dubrovački kraj:

– Mnogo se u hrvatskoj javnosti govorilo o intabulacijama što je čije. Odnosi sa Gradom Dubrovnikom izraz su društvene emocije. S jedne strane precjenjivanje važnosti novca, a s druge strane nemoći javnosti pa i javnih vlasti da se nose za prijetećim okvirima društvene zbilje. Kako bi netko mogao promisliti da bi netko s bilo kakvim novcem mogao riješiti egzistenciju sredine kao što je Dubrovnik.To samo po sebi nije pitanje novca nego shvaćanja na koji se način taj novac troši. Prednost Društva je njihovo društveno pamćenje koje nadvladava i prelazi okvir država a sigurno traje duže od pojedinih raspoloženja. Naše vrijednosti u Europi su se posljednjih 10 godina promijenile, a te promijene su dovele do toga da se na zidinama ubere neki veliki novac. Tko kaže da se za slijedećih 10 godina ili manje neće ubirati nikakav novac, može nastati neraspoloženje da se uopće ne ide na zidine. -istaknuo je Bogišić upitavši se zašto se nitko ne pita kako to da je na cavtatskim zidinama i Kneževom dvoru ili pak Arboretumu u Trstenome  knjižena HAZU. 
 
 

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana