Natrag
25.6.2017 07:13

facebook

twitter

google

rss

dulist

Hostel na Pustjerni

12.2.2012 @ 10:26 Barbara Đurasović Aktualno
Hostel na Pustjerni
2;2

Podijelite:

Već pomalo zaboravljeni projekt Pustijerna po tko zna koji put će se aktualizirati. Barem tako ukazuju najave iz gradske uprave, prema kojima bi prostor Pustijerne ovog puta trebao postati studentski dom-hostel.

– Projekt Pustijerna je projekt koji je dobio nagradu UNESCO-a, a Gradska uprava je prijedlog skupine privatnih ulagača o prenamjeni prostora u studentski dom-hostel s tristo mjesta proslijedila službi Gradskog vijeća, kako bi se tristo mladih ljudi doselilo u Grad – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, obrazlažući novi-stari projekt stavljanja u funkciju prostora koji već više od trideset godina stoji pust.

Imovinska situacija se ne mijenja i Grad ili država ostaju vlasnici zgrada u koje se intervenira. Svaka gradnja će biti reverzibilna i neinvazivna, pomoću novih suhih tehnika građenja bez zidanja, s ugrađenim gipsanim poveznicama – kaže dr.sc. Dražen Juračić te dodaje kako model obnove uspostavljen nakon potresa 1979. godine očito ne funkcionira

POPRAVAK „KRVNE SLIKE“
Podsjetimo, Pustijerna je do danas bila dijelom raznih projekata i modela oživljavanja tog nekad rezidencijalnog dijela grada. Nakon potresa 1979. godine prostor ukupne iskoristive površine od oko tri tisuće metara četvornih je iseljen, najvećim dijelom u tada manje atraktivne dijelove Dubrovnika (Gruž i Mokošicu). Oštećene zgrade i palače ostale su prazne.

Suglasnošću UNESCO-ovih konzervatora, a prema prijedlogu tadašnje gradske uprave, prostor Pustijerne prihvaćen je kao lokacija POS programa. U planu je bila izgradnja dva stambena bloka s tridesetak stanova za mlade obitelji, sve s ciljem povratka stanovništva i uspostavljanja demografski bolje „krvne slike“ u staroj gradskoj jezgri.
Premda se za program prijavilo 283 građana, sve je stavljeno na čekanje zbog preskupih troškova izgradnje koji su bili procijenjeni na nekoliko tisuća eura po kvadratu. Naime, gradnja iz POS programa u pravilu je jeftina, ali bi zahvati koje taj po svemu poseban prostor traži sigurno bili skupi zbog specifične mikrotopografije i zahtjevne gradnje koju neki arhitekti čak uspoređuju s ručnim radom.

Stanogradnja na Pustijerni ponovno je aktualizirana u predizbornoj kampanji 2009. godine, kada je za koaliciju SDP-HNS-HSLS-HSU to bio jedan od tri ključna poteza za oživljavanje stare gradske jezgre. Nedugo nakon izborne pobjede, na sastanku s rektorom Sveučilišta u Dubrovniku Mateom Milkovićem, gradonačelnik Vlahušić (valjda još na krilima izborne pobjede) je kazao kako bi se izgradnja stanova za profesore trebala dogoditi na više lokacija – od Hladnice preko Pustijerne do sklopa rezidencijalnog programa stare bolnice. Od tada ni riječi o stanovima za sveučilišne profesore.

PRINCIP POVRATLJIVOSTI

Model koji spominje Vlahušić, iznesen u prijedlogu arhitekata dr. sc. Dražena Juračića i Jelene Skorup, zapravo je 'remake' projekta nagrađenog na međunarodnom javnom natječaju 1988. godine. Aktualni projekt uvažava nove preduvjete izgradnje i u svojoj srži nosi ideju umetanja raspršenog studentskog doma s oko tri stotine ležajeva u šest ispražnjenih palača i kuća po principu povratljivosti.
– Nužno je naglasiti da se imovinska situacija ne mijenja i da Grad ili država ostaju vlasnici zgrada u koje se intervenira. Svaka gradnja će biti reverzibilna i neinvazivna, pomoću novih suhih tehnika građenja. Prije svega treba srediti komunalnu infrastrukturu, zatim taj prostor seizmički konsolidirati te na posljetku ugraditi reverzibilne sadržaje – kaže dr. sc. Dražen Juračić te dodaje kako model obnove uspostavljen nakon potresa 1979. godine očito ne funkcionira.

– Ideja da bi se grad oživio doseljavanjem novog, mladog i produktivnog stanovništva više ne vrijedi. To se nije dogodilo ni u Veneciji ni u Avignonu – tvrdi dr. sc. Juračić, ističući kako je demografska situacija u staroj gradskoj jezgri katastrofalna.

– Stanovništvo je u zadnjih trideset godina decimiralo, opalo s pet tisuća na petsto stanovnika, a taj prostor propada. Nešto treba hitno poduzeti – zaključuje dr. sc. Dražen Juračić.
Cijeli projekt bi se, navodno, trebao financijski održati koncesijom dijela prostora na 20 ili 30 godina. Po nekim procjenama, cijena sobe u budućem studentskom domu bila bi nešto skuplja, ali bi se razlika u cijeni nadoknadila u ljetnim mjesecima, kada bi studentski dom postajao hostel. Valja kazati i kako na međunarodnom natječaju iz 1988. godine nije izabran pobjednik i prvonagrađeni rad, jer nijedan pristigli rad nije u cijelosti ispoštovao sve tražene uvjete (obim izgradnje primjeren Gradu, očuvanje ostataka ugrađenih u novi sadržaj itd.).

„ŠTERN & COMPANY“

Činjenica jest da je Pustijerna demografski mrtav i neiskorišten dio grada kojeg treba što prije oživjeti. Sigurno je da će ulagači, koje je gradonačelnik Vlahušić jednom prigodom skupnim imenom nazvao „Štern and Company“ (op.a. Davor Štern, hrvatski poduzetnik i bivši ministar ekonomije) pronaći svoj interes u projektu po modelu javno-privatnog partnerstva.

Ipak, treba biti svjestan da će Vlahušić na Pustijerni imati puno posla s konzervatorima, koji bi trebali nadzirati izvedbu tog osjetljivog projekta, a konačno će morati početi uvažavati stavove raznih građanskih udruga, koje su mu već zadale snažan udarac ometanjem projekta golfa na Srđu.

A možda je u cijeloj priči ipak riječ o specifičnom razdoblju predkampanje za lokalne izbore koji predstoje 2013. godine, a na kojima gradonačelnik očito namjerava tražiti drugi mandat.

Komentari





O autoru: Barbara Đurasović


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana