Ako je vjerovati najavama iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, razrušeni objekti turističke namjene koji nisu privedeni svrsi uskoro bi trebali plaćati ‘paprenu’ komunalnu naknadu. Nova je to ideja iz Banskih dvora kako bi natjerali vlasnike takvih nekretnina da se prestanu baviti mešetarenjem i kupovinom propalih hotela samo kako bi ih preprodali kasnije za veće iznose.
-Cijeli smisao je da vlasnici koji su kupili nekretnine, a nisu ih priveli namjeni, prvenstveno govorim o turističkim objektima, da ih komunalnom naknadom prisilimo da ih dovedu namjeni jer to je u interesu i nas i njih, države i jedinica lokalne samouprave – rekla je nedavno Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja te dodala kako bi iznos naknade bio 5 do 10 puta veći od uobičajenog.
Na ovaj način vlasnici ovakvih nekretnina bili bi stavljeni pred izbor – ili plaćati 10 puta više nego što bi trebali ili riskiraju da jedinice lokalne samouprave, u čije proračune ide komunalna naknada, uđu u suvlasništvo objekata.
Nema cjelovitog popisa
Na krajnjem jugu Hrvatske, nažalost, ima veliki broj ovakvih objekata. Među najistaknutijim su definitivno tri hotela, Belvedere u Dubrovniku, Župa u Župi dubrovačkoj, te nesuđeni Aman resort u Cavtatu, odnosno nikad izgrađena Makedonia. Osim ova tri postoji još i niz drugih, no točan broj čini se ne zna nitko.
Popis tih razrušenih objekata, kako u privatnom, tako i u državnom vlasništvu tražili smo prvenstveno od Ministarstva turizma, iz kojeg su nas uputili na Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
‘Ono što možemo reći za potrebe članka je da je našom Strategijom razvoja turizma do 2020.godine definirano da što se tiče aktiviranja državne imovine u turizmu, od posebnog interesa su nekorišteni vojni objekti, neaktivna industrijska postrojenja te drugi objekti i lokaliteti u većinskom vlasništvu i pod neposrednom kontrolom gradova, odnosno općina, županija, odnosno države i državnih poduzeća, pogodni za razvoj turizma, koje različite institucije javnog sektora koje njima trenutačno upravljaju uopće ne koriste ili ih koriste sasvim sporadično i gospodarski neprimjereno. Takva je riječ primjerice bila s Kuparima, za koje je u tijeku natječaj za obvezujuće ponude. A prema modelu Kupara rješavat će se i druge lokacije primjerice Duilovo u Splitu’, poručili su na naš upit iz Ministarstva turizma.
Iako smo ostali uskraćeni za informaicju koliko je takvih objekata (pa makar i grubu procjenu) na području cijele Hrvatske u privatnom vlasništvu, iz DUUDI-ja su nam poručili kako ‘u većinskom državnom vlasništvu u RH nema značajnijih hotela koji nisu u funkciji’.
‘Radi se o nekoliko odmarališta ili hotela – npr. bivše Vjesnikovo odmaralište na Rabu ili bivše vojno vlasništvo hotela Iž i Duilova ( koji su u postupku primopredaje ), hotel Krvavica koji je nedavno vraćen na državno upravljanje ili hotel Grand koji je dio projekta Kupari, a koji će biti revitaliziran u sklopu navedenog projekta’, poručili su iz DUUDI-ja te istaknuli kako podržavaju prijedlog Ministarstva graditeljstva.
‘Smatramo da ne samo turistički već i drugi objekti moraju biti stavljeni u funkciju. U pitanju je jedan broj poroznih industrijskih objekata ( npr. Nada Dimić ), i objekti koji su predmet sukcesije između bivših republika SFRJ, a istima se ne može raspolagati dok se ne riješi sukcesijsko pitanje ( npr. odmarališta koja nisu u vlasništvu Republike Hrvatske ). Državni ured je i ranije ulagao napore za stavljanjem u funkciju takve imovine, koja najčešće i nije u vlasništvu Republike Hrvatske, već privatno vlasništvo, predmet sukesije ili bivše vojno vlasništvo. Sve objekte koji su u vlasništvu države, a za koje imovinsko pravni odnosi to dozvoljavaju, Državni ured će do kraja godine staviti u natječaje’, zaključuju iz DUUDI-ja.
Trenutna naknada – nula kuna
Sva tri razrušena objekta na širem dubrovačkom području trenutno plaćaju ravno nula kuna komunalne naknade, stoga iz Grada Dubrovnika te općina Župe dubrovačke i Konavala pozdravljaju ovakve najave Ministarstva.
‘Člankom 27. stavkom 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu je propisano da za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnog godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave. Budući Hotel Belvedere ne obavlja već godinama svoju gospodarsku djelatnost, te stoga i ne ostvaruje nikakav prihod od svoje gospodarske djelatnosti, ovaj Upravni odjel nije niti zadužio Hotel Belvedere za komunalnu naknadu a sukladno čl.27. stavaka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu, stoji u odgovoru Grada Dubrovnika.
Iz Općine Župa dubrovačka također ističu kako hotel Župa godinama ne plaća komunalnu naknadu, a ističu kako je posljednja uplata bila 2011. godine i to u iznosu od 50 tisuća kuna.
Napominju kako primjerice hotel Astarea na godišnjoj razini plaća 31 tisuću kuna, no kako će i tu vjerojatno doći do promjena ovisno o radnom režimu nakon što HUP stavi u pogon svoje nove objekte u Srebrenom i Mlinima.
Iz općine Župa ističu kako je primjerice kompleks Kupara oslobođen plaćanja komunalne naknade zbog činjenice da je bio pod MORH-om, a potom pod ingerencijom države kroz razne institucije.
Kako navode u svom odgovoru, ‘u svakom slučaju pozdravljaju najavu o naplati komunalne naknade za zapuštene turističke objekte obzirom da ih u Župi ima još s neizvjesnom sudbinom uglavnom zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a to su hotel Župa, bivše odmaralište Srbija, bivše odmaralište Jahorina, bungalovi i prateći objekti ex. Leotara. Treba napomenuti da je za hotel Župu te bivše odmaralište Srbija u pripremi projektna dokumentacija te je za nadati se skoroj realizaciji i ovih projekata, a isto se očekuje za zonu Kupari (natječaj u tijeku) te hotele Plat gdje novi vlasnik također radi na pripremi projektne dokumentacije za privođenje svrsi kompletne turističke zone’, poručili su iz općine Župa dubrovačka.
Iz Općine Konavle su također istaknuli kako nikad realizirana hotel Makedonia ne plaća nikakvu komunalnu naknadu jer za to po slovu zakona trenutno nema uvjeta. Pozdravljaju izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu je i u ‘Konavlima postoje više objekata koji zjape prazni i nikome ne koriste’.
‘Nadamo se kako će se novim izmjenama moći naplatiti komunalnu naknadu, a u nijednom trenutku nećemo dvojiti poći u naplatu’, poručili su iz Općine Konavle uz određenu dozu skepticizma i realizaciju ovakvih najava.
Tko su vlasnici?
Iako se za veliki dio spornih nekretnina ni ne zna vlasnička struktura, za tri ‘glavna’ situacija je malo jasnija. Hotel Belvedere je u vlasništvu ruskog bogataša Viktora Felixovicha Vekselberga, koji je za njega ‘iskeširao’ više od 12 milijuna eura. Javnost ga najbolje zna po kolekciji Fabergeovih jaja koje je svojedobno izložio u Dubrovniku.
Hotel Župa u vlasništvu je tvrtke Leinert d.o.o. u vlasništvu stanovite Mirjane Leinert, koja živi u Njemačkoj. Prokuristica te tvrtke koja je hotel Župu kupila za 26 milijuna kuna je bivša zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić.
Vlasništvo nad hotelom Makedonia tijekom godina izmjenjivalo se između nekoliko inozemnih fondova, a prije dvije godine na ime brojnih obveza na njega se upisala država. Nedugo prije toga na tom mjestu predstavljen je projekt luksuznog Amanresorta koji je trebao biti otvoren pred sezonu 2014. godine. Do toga naravno nikad nije došlo.