Ponedjeljak i utorak u Cavtat je stiglo nekoliko stotina predstavnika kako privatnih, tako i javnih tvrtki vezanih za građevinski sektor, a čak i letimičan pregled najavljenih govornika otkrio je kako Sabor hrvatskih graditelja bio jedinstvena prilika ‘iščačkati’ u kojem stupnju neki od ključnih projekata za jug Hrvatske.
Zamjeniku ministra žao koncesionara
Jedno od zanimljivih imena bilo je i ono Mira Škrgatića. Javnosti potpuno nepoznat, ovaj zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture zapravo je osoba koja je 1. kolovoza ove godine ‘na neformalnom sastanku’ primila predstavnike tvrtke Dubrovnik International Cruise Port Investment (čiji su osnivači turski Global Ports Holding i francuski Bouygues Batiment International) i zaprimila njihovu žalbu protiv odluke Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik o raskidanju predugovora za projekt Terminala.
Iako do danas ostaje nerazjašnjeno zašto i kako se Ministarstvo stavilo u poziciju da odlučuje o toj žalbi jer je to protivno uvjetima natječaja koji propisuje da se sporovi rješavaju arbitražom, na naš upit kako je neformalan sastanak postao zaprimanje žalbe, Škrgatić je odgovorio kako ‘ne bi kalukulirao oko toga’.
– Očekujem da će se to vrlo brzo razriješiti i ne očekujem tu značajne probleme – rekao je on, a na naše potpitanje što to znači rekao je kako ‘svi moraju ponovno sjesti za stol’.
-Moramo ponovno sjesti s Upravnim vijećem Lučke uprave Dubrovnik i tu situaciju definirati do kraja. Mi nemamo puno investicija da bi s njima mogli licitirati. Nama su strani investitori dobrodošli, a ova sad varijanta, taj zastoj…To treba riješiti. Mi moramo donijeti konačnu odluku može li taj investitor ući pod nekim okolnostima i završiti Terminal za kruzere, ali to mora reći i politika i struka. Mi smo definirali Upravno vijeće i očekujemo jasne postavke za dalje – rekao je Škrgatić.
Na našu opasku kako je Upravno vijeće odlukom iz srpnja ‘reklo svoje’, zamjenik ministra je odgovorio kako ‘ljudi moraju reći zašto su protiv stranog investitora i ponuditi alternativu’.
-Mi nemamo drugog investitora, a osobno bi mi bilo žao da ta investicija propadne. To je moj osobni stav i bit će još razgovora na tu temu. Ono nije bilo konačno rješenje – rekao je Škrgatić o odluci Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik. Inače, snaga ovakvog stajališta proizlazi iz činjenice da članove Upravnog vijeća imenuje upravo MPPI, a vrijedi podsjetiti kako je zbog raznih pritisaka resorni ministar Oleg Butković osobno zatražio da se odluka o poništavanju natječaja o koncesiji makne s dnevnog reda sjednice Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik.
Autocesta do Dubrovnika preko BiH?!
U sklopu prezentacije koju je održao pred građevinarima u Cavtatu, Škrgatić je među ostalim istaknuo i kako su Hrvatske autoceste zapravo završile s velikim opsegom investicija. Takav navod u svojoj osnovi znači da se i službeno odustalo od izgradnje autoceste do Dubrovnika, no u naknadnoj izjavi Škrgatić se odmaknuo od takvih stavova.
Napomenuo je kako je Pelješki most dio tzv. ‘New Deala’ koji će se financirati europskim novcem, a po prvi put je član HDZ-ove Vlade eventualnu trasu autoceste kroz BiH okarakterizirao kao ‘pitanje bilateralnih odnosa’. Naime, upravo je HDZ taj koji se žestoko obrušio na bivšeg premijera Zorana Milanovića kada je varijantu autoceste od Ploča do Dubrovnika na jednom objedu u cavtatskom restoranu proveo preko Popovog polja do Trebinja.
Na novinarski upit zamjenik ministra je odgovorio kako se nije odustalo od izgradnje autoceste ili brze ceste do Dubrovnika, no potvrdio je kako je konačna trasa još uvijek upitna.
– Najveći dio autocesta je sagrađen, ali nismo u potpunosti sagradili tu mrežu. Ostaje nam jadransko-jonski koridor i autocesta ili brza cesta u dubrovačkom području uz naravno Pelješki most. Hoće li ta cesta ići teritorijem RH ili dijelom kroz BiH je pitanje bilateralnih odnosa. O toj trasi se razmišlja i ona se mora realizirati – rekao je Škrgatić i time po prvi puta ispred jednog HDZ-ovog resora dao legitimitet trasi ceste kroz BiH.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić na ovakve navode zamjenika ministra odgovara jasno– autocesta treba ići kroz područje Dubrovačko-neretvanske županije.
– Što se tiče Županije, a mislim da to treba biti i općehrvatski stav, autocesta od Ploča prema Osojniku je u planu RH i mora ići kroz naš teritorij kao što je to predviđeno i Strategijom prostornog razvoja i prostornim planom DNŽ. Ne vidim tu drugih alternativa. Razumijem da neki iz nama susjednih država žele da autocesta prođe nekim drugim koridorom, ali je interes i ove Županije i Hrvatske da autocesta ide od Osojnika do Ploča prema našem prostornom planu. Za nas nikakve druge mogućnosti nema i inzistirat ćemo naravno da buduća autocesta ide tuda – kaže Dobroslavić.
Rezo: Sređujemo katastar
Jedna od informacija koja je proizašla sa Sabora graditelja, a itekako će puno značiti ljudima odavde je najava pomoćnika ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milana Reza kako će se konačno srediti zemljišne knjige.
-Naši problemi nisu vezani samo za graditeljstvo već i za Ministarstvo pravosuđa u kontekstu sređivanja zemljišnih knjiga i imovinsko-pravnih odnosa. U 2017. godini uskladit ćemo sve zakonske i podzakonske akte, a do 2018. godine praktično ćemo osnovati jednu novu instituciju koja će objediniti zemljišnu knjigu i katastar, a do 2020. godine ta institucija će brže i efikasnije rješavati imovinsko-pravne odnose na području RH – rekao je Rezo.
Pomoćnik ministra je ustvrdio i kako će usklađivanje zemljišnika i katastra ići svojim tempom, no kako će se prvo raditi urbanija područja.
-Već u sljedećoj godini za Dubrovačko-neretvansku županiju katastar i zemljišne knjige bit će usklađene – odgovorio je Rezo na novinarski upit.
Škorić: Kreću radovi u Srebrenom, ali i na Nuncijati
Na jugu Hrvatske ova dva dana boravio je i direktor Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Na marginama ovog kongresa najavio je kako će već sljedeći tjedan krenuti radovi na problematičnom križanju u Srebrenom, ali i još nekoliko dionica.
– Od značajnijih projekta u skorijoj budućnosti mogu najaviti da ćemo sljedeći tjedan početi radove na križanju u Srebrenom, odnosno na na propusnosti raskrižja, a počet će i 15 milijuna kuna vrijedni radovi na dionici ceste od mosta Bistrine do skretanja za Ston. Dodatna dva projekta su još u Štikovica – Zaton i Iljina glavica – Most dr. Franja Tuđmana – rekao je Škorić.
U nadležnosti Hrvatskih cesta nalazi se i izgradnja brze ceste od Zračne luke u Čilipima do Dubrovnika, no na naš upit o tome, Škorić se ‘povukao’ u EU fondove.
-Ona se projektira i bit će nominirana na sredstva EU – kratko je odgovorio Škorić čime je jasno dao do znanja da će gužve na magistrali u Konavlima, Župi dubrovačkoj i Dubrovniku trajati očigledno još godinama.