Natrag
27.6.2017 17:39

facebook

twitter

google

rss

dulist

Jun
27
Uto
Kad si s Držićem, nisi svoj!
Jun 27 @ 09:00 – 22:00
Ljubo Ivančić: Pohvala slikarstvu @ Umjetnička galerija Dubrovnik
Jun 27 @ 09:00 – 20:00
Ljubo Ivančić: Pohvala slikarstvu @ Umjetnička galerija Dubrovnik

Koncept izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, a radi se o tematskoj samostalnoj izložbi Ljuba Ivančića u kojoj će biti predstavljeni autoportreti pored slikarskoga stalka.

Izložba se može pogledati do nedjelje, 30. srpnja 2017.

Zenaida Bandur @ Galerija Dulčić Masle Pulitika
Jun 27 @ 09:00 – 20:00
Zenaida Bandur @ Galerija Dulčić Masle Pulitika

Na izložbi će se predstaviti portreti, žanr scene, sakralni prizori i mrtve prirode u tehnici ulja i akvarela, a cilj je valorizirati stvaranje Zenaide Bandur u širem društveno-kulturnom kontekstu, te ponuditi specifično stilsko određenje njenih djela. Djela su posuđena iz dubrovačkih, (malo)stonskih, zagrebačkih i splitskih privatnih zbirki i muzejskih kolekcija. Autorice izložbe su dr.sc. Sanja Žaja Vrbica, docentica na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

‘Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca’ @ Kuća Bukovac
Jun 27 @ 16:00 – 20:00
'Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca' @ Kuća Bukovac

U Kući Bukovac u Cavtatu do 9. srpnja može se pogledati izložba “Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca”.

Prostorni razvoj katastarske čestice na kojoj se nalazi nekadašnja stambena jedinica obitelji Fagioni-Bukovac, a danas Kuća Bukovac, muzej slikara Vlaha Bukovca (1855. – 1922.), zrcali bogatu i heterogenu povijest Cavtata. Na tom fraktalu urbane matrice pratimo reminiscencije antičke urbanističke potke i otisak antičkog grada te vremenski razvoj graditeljske strukture, utvrđene u vrijeme Dubrovačke Republike, slijedeći zahtjeve i prilike novijega doba.
Namjera ove izložbe je, prateći povijesni segment razvoja grada preko specifične katastarske čestice, prikazati put transformacije kuće – zaokruženog obiteljskog prostora, najprije kroz različite vremenske i sociološke aspekte, a zatim iz privatnog, zatvorenog oblika namijenjenog korištenju i potrebama jedne obitelji, u javni muzejski prostor otvoren posjetiteljima različitih preferenci i interesa.

Goran Škofić @ Galerija Flora
Jun 27 @ 18:00 – 22:00
Goran Škofić @ Galerija Flora

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik poziva na otvorenje izložbe Gorana Škofića.

Galerija Flora, izložbeni prostor Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik, već izvjesno vrijeme ‘uznemirava’ ljetnu turističku okupacijsku rutinu i zimski san lapadske Uvale te prkosi njenoj navodnoj nezainteresiranosti i nepotrebitosti za drugačijim sadržajem tj. odmakom od izvorne forme, ali sve naravno na nenametljiv način.

Umjetnik Goran Škofić savršeno se uklapa u taj idiom. Svojim generiranim video i foto radovima i promišljanjem izložbenog prostora mimikrično se stapa s okolinom u kojoj rad nastaje uz, uvijek prisutan, domišljati odstup. U galeriji Flora Škofić je na desetodnevnom, ‘mini’ rezidencijalnom boravku, kako i priliči ljetovališnoj filozofiji okruženja. Međutim, umjetnik nije podlegao čarima dokolice. Gotovo svakog dana svog boravka u prostoru Florinog doma publici predstavlja po jedan od svojih, uglavnom recentnijih, video radova ili eksperimentalnih filmova, uz intermisiju nagrađivanog studentskog rada Kuća lutaka.

Radove postavlja uvijek na različita mjesta u i izvan galerije, u izložbeni prostor, u rohbau pomoćni prostor, u vrt… Pojedina djela tako, barem ona prikazana u eksterijeru kuće, na direktan način komuniciraju, osim s hotimičnim posjetiteljima, i s vanjskim svijetom dokonim šetačima prenatrpane šetnice, kojima svjetlost projekcije zaustavlja pogled, a ponekad i korak.Izložba prozaičnog naslova ‘Izložba’ upućuje na teatralizaciju same izlagačke forme. Umjetnik nas, tako, i nazivom upozorava da je ono što ćemo zateći u galerijskom prostoru zapravo izložba, odnosno prikaz / uprizorenje izložbe.

Već provjeren koncept Škofić ovdje ponavlja i nadopunjuje. Koristi se galerijskim prostorom, koji dijelom mijenja svoju primarnu funkciju izložbene prostorije, i prostorijom koja trenutno služi kao spremište te malim međuprostorom – hodnikom, koji povezuje ta dva prostora. Dakle, u međuprostor je postavljena kamera koja jednosmjerno prati aktivnost iznošenja zatečenih stvari iz spremišta u galerijski prostor, i tu akciju koja prethodi izložbenom postavu na ‘Izložbi’ pratimo kao video rad. Rohbau prostorija, koja trenutačno služi kao spremište, a u budućnosti, nadamo se, neophodna multimedijalna dvorana, ovdje dobiva ulogu galerijskog prostora i u njoj je izložena site – specific instalacija Blackout. Riječ je o običnoj žarulji koja na jednostavnom kabelu visi sa stropa i osvjetljava prostor, ili ga ne osvjetljava pa je u prostoriji mrak. Da je žarulja, odnosno ono što ona generira – svjetlo tj. mrak, subjekt ovog rada promatrač zapravo osvještava kroz video rad koji kontekstualizira rečeni kadar, prazan prostor u kojemu sa stropa visi žarulja.

U jednom trenutku umjetnik prilazi žarulji i zakrenuvši je upali svjetlo, istovremeno se i na žarulji u prostoru događa isto, ona svijetli. Umjetnik napušta kadar, svjetlo se za neko vrijeme ugasi, opet istovremeno, u realnom i u snimljenom prostoru, i ‘gledamo’ mrak. Kao i kod većine radova u kojima koristi sebe, kao pojedinca ili multiplicirane likove matrične realnosti, da bi prenio neku univerzalnu priču koju razumijevamo kao našu osobnu, i ovdje osjećamo isti efekt paljenjem i gašenjem te meteforičke žarulje, osjećamo neka nastojanja i neminovna zamračenja te podsvijesno uviđamo da ‘svi smo mi Škofić’, u vlastitim okvirima, naravno.

Galerijski prostor aranžiran je raznim predmetima, ljestvama, stolovima, kutijama i slično, dakle stvarima prenesenim iz spremišta, koje obično ne zatičemo u izložbenom prostoru za vrijeme izložbe, ali ovdje zajedno s nekoliko video radova u kojima su opet glavni akteri ti pomoćni predmeti ‘iz sjene’ – postamenti i ljestve, htjeli ili ne promišljamo o očekivanjima, nametnutim formama i ustaljenim propozicijama. Što je to, zapravo, izložba? U svoje djelo Škofić nas uvlači, ne samo kao pasivne promatrače već kao apsorberske kolektore transmisije svojih/globalnih istraživačkih postupaka i (ne)mogućnosti (samo)realizacije. Izložba je, mogli bismo zaključiti, slika svijeta u nastajanju, nedovršena kreacija čije se tisuće mogućnosti dalje filtriraju kroz moždane aktivnosti promatrača.

Helena Puhara

Nina Kurtela / Khora @ Galerija Flora, vrt Florinog doma
Jun 27 @ 18:00 – 22:00
Nina Kurtela / Khora @ Galerija Flora, vrt Florinog doma

‘Khôra’ je istraživanje, socijalni projekt utemeljen na razmatranju pojmova identiteta, nacionalne pripadnosti, teritorija, doma, krajolika te problematike imenovanja.

U posljednjih nekoliko godina nerijetko sam u europskim umjetničkim krugovima bila prepoznata kao Finkinja. Razlog tome je ime Nina Kurtela, koje svoje korijene vuče iz Dubrovnika, a koje po navodima mnogih finskih prijatelja, umjetnika i kustosa ima sve karakteristike tipičnog finskog imena. Uslijedilo je iznenađujuće mnogo anegdota vezanih za ovu koincidenciju.

Prezime Kurtela potiče iz dubrovačkog područja; u gradskim arhivima zabilježeno još u 17. stoljeću i nema ama baš nikakve veze s Finskom. Ova slučajna veza sa sjevernom zemljom specifičnog jezika kroz zvuk moga imena pobudila je u meni znatiželju, s jedne strane, prema načinu na koji se gradi povijesni identitet kroz obiteljske loze, materinji jezik te kroz mjesta naših odrastanja. S druge strane, zanimalo me kako se u vrijeme progonstva, globalizacije i migracije iznova, po dolasku na novi teritorij stvara identitet pripadnosti.

Istraživanje sam započela pokušajem da postanem Finkinja. Zanimalo me dali je moguće naći performativne mehanizme koji bi mi omogućili da kao mlada hrvatska umjetnica postanem Finkinja? Dali bi taj performans nacionalnog identiteta mogao stvorio neku novu praksu? Što žrtvujem pokušajem asimilacije u neku drugu kulturu? Koje su prednosti posjedovanja nordijskog državljanstva? Što bi se dogodilo ako bih se samo tako ubacila u proces razumijevanja, učenja finskog kulturnog i društvenog ustrojstva, kako bih se asimilirala i postala Finkinjom te iskusila socio-ekonomske prednosti ove države blagostanja?

Na općoj razini cilj projekta bio je ispitati odnose moći i njihovih permutacija unutar područja ekonomije, politike, kulture i umjetnosti te različite novčane vrijednosti povlačeći simboličnu paralelu između dva polariteta unutar Europe: nordijske i balkanske regije.

Prvi dio istraživačke faze odvijao se tijekom mog dvomjesečnog boravka u Helsinkiju na rezidencijalnom programu HIAP. Tijekom boravka u KAAPELI-u i traganja za svojim finskim identitetom, nailazim na bar kultnog finskog filmskog redatelja Akija Kaurismäkija. U podrumu se nalazi lounge bar pod nazivom “Dubrovnik”. Plavim neonskim svijetlima i romantičnim fontom ispisano je “Dubrovnik”, a znak je postavljen iznad pozornice na kojoj uglavnom nastupaju bendovi. Isti taj znak pojavljuje se u njegovom filmu “Kauas pilvet karkaavat” (Plutajući oblaci) iz 1996. godine gdje je postavljen na pročelju zgrade koja predstavlja restoran “Dubrovnik”. Zaintrigirala me ta Kaurismäkijeva fascinacija Dubrovnikom, egzotifikacija juga, sjevernjačka žudnja za toplim krajevima i fikcionalizacija dalekih prostora te, s druge strane, naša težnja za bogatim sjeverom, za boljim životom u državi blagostanja.

Prema Foucaultu, pojam heterotopije znači stvaranje “drugog prostora” koji remeti hegemonijski status quo i dopušta alternative. To stvara plodno tlo za prakticiranje slobode i ponovnog zamišljanja subjektivnosti. Upravo u okviru tih drugih prostora možemo preobraziti odnose moći koji u normalnom prostoru održavaju status quo. Heterotopijski prostori (kao stvarni geo-prostor) postoje izvan “normalnog prostora” i nude alternativan (diskurzivan) okvir koji otvara prostor za prakticiranje sloboda koje nisu moguće u normalnom prostoru, te tako osigurava otvoren prostor u kojem bismo rekonfigurirali i iznova zamislili (imaginativnu) subjektivnost.

Khôra (ili chora; starogrčki: χώρα) – s druge strane – je područje antičkog grčkog polisa izvan grada. U filozofiji je Platon koristio ovaj izraz da bi označio spremnik, prostor, materijalni supstrat ili interval. Po Platonu, Khôra nije ni biće ni nebiće već interval u kojem su prvobitno držane “forme”; ona “daje prostor” i ima materinski prizvuk (utroba, matrica). U svojoj knjizi “On the name” Jacques Derrida piše o “Khori” kao o radikalnom drugom koje “daje prostor” za postojanje. To je radikalno događanje ontološke razlike između bića i biti.

Iz te perspektive, u oba slučaja mjesto možemo promatrati kao fiktivan, iskustveni prostor, nešto što postoji u našem umu, što je temporalno, transformativno i podložno promjeni.

Kao reakcija na Akijev neonski znak “Dubrovnik” u Helsinkiju, u vrtu Galerije Flora u Dubrovniku postavljam neonski znak “Helsinki” također kao svojevrstan simbol utopije tj heterotopije te se tako nastavljam baviti problematikom identiteta, nacionalne pripadnosti, imenovanja, teritorija i prostora.

Galerija Flora sa svojim predivnim vrtom danas stoji usamljena kao jedina netaknuta oaza koja je sačuvala tradicionalne i društvene vrijednosti okružena koncesijskim i korupcijskim monstrumima koji niču kao gljive u eri devastacije.“Khôra” tj. neonski znak Helsinki tako -pogotovo u ovom kontekstu – predstavlja taj “drug prostor” (imaginarni, fiktivni) te otvara novo polje potencijala.

(Nina Kurtela)

Jun
28
Sri
‘Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca’ @ Kuća Bukovac
Jun 28 @ 09:00 – 13:00
'Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca' @ Kuća Bukovac

U Kući Bukovac u Cavtatu do 9. srpnja može se pogledati izložba “Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca”.

Prostorni razvoj katastarske čestice na kojoj se nalazi nekadašnja stambena jedinica obitelji Fagioni-Bukovac, a danas Kuća Bukovac, muzej slikara Vlaha Bukovca (1855. – 1922.), zrcali bogatu i heterogenu povijest Cavtata. Na tom fraktalu urbane matrice pratimo reminiscencije antičke urbanističke potke i otisak antičkog grada te vremenski razvoj graditeljske strukture, utvrđene u vrijeme Dubrovačke Republike, slijedeći zahtjeve i prilike novijega doba.
Namjera ove izložbe je, prateći povijesni segment razvoja grada preko specifične katastarske čestice, prikazati put transformacije kuće – zaokruženog obiteljskog prostora, najprije kroz različite vremenske i sociološke aspekte, a zatim iz privatnog, zatvorenog oblika namijenjenog korištenju i potrebama jedne obitelji, u javni muzejski prostor otvoren posjetiteljima različitih preferenci i interesa.

‘Priroda – laboratorij boja: tradicionalno tehnološko znanje’ @ Žitnica Rupe
Jun 28 @ 09:00 – 16:00
'Priroda - laboratorij boja: tradicionalno tehnološko znanje' @ Žitnica Rupe

U četvrtak, 18. svibnja 2017. godine u 12 sati u žitnici „Rupe“ Dubrovački muzeji otvaraju gostujuću izložbu „Priroda – laboratorij boja: tradicionalno tehnološko znanje“, koja stiže iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz Zagreba. Autorice izložbe su Katarina Ivanišin-Kardum i Marija Crnčević.

Riječ je o gostujućoj izložbi Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz Zagreba, autorica Katarine Ivanišin-Kardum i Marije Crnčević. Kustosica dubrovačke izložbe je voditeljica Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Barbara Margaretić.

Izložba predstavlja tradicionalno znanje o upotrebi prirodnih bojila mineralnoga, biljnog i životinjskog porijekla u kućanstvu, a temelji se na istraživačkom radu provedenom u dubrovačkom kraju od Pelješca, Dubrovačkog primorja do Konavala tijekom 2015. i 2016. godine.

Namijenjena je svim uzrastima, a zbog interaktivnih elemenata posebno će se svidjeti mlađem uzrastu.

Izložba ostaje otvorena do 17. srpnja.

Kad si s Držićem, nisi svoj!
Jun 28 @ 09:00 – 22:00
Ljubo Ivančić: Pohvala slikarstvu @ Umjetnička galerija Dubrovnik
Jun 28 @ 09:00 – 20:00
Ljubo Ivančić: Pohvala slikarstvu @ Umjetnička galerija Dubrovnik

Koncept izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, a radi se o tematskoj samostalnoj izložbi Ljuba Ivančića u kojoj će biti predstavljeni autoportreti pored slikarskoga stalka.

Izložba se može pogledati do nedjelje, 30. srpnja 2017.

Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana