Natrag
24.8.2017 09:07

facebook

twitter

google

rss

dulist

Dubrovnik od Ruđera do Kosora

16.12.2011 @ 22:19 Baldo Marunčić Kultura
2;2

Podijelite:

Matica je kraj 2011. dočekala s brojnim izdanjima knjiga i slikovnica, a aktivnosti će se produžiti do samog kraja prosinca – kazala je predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Burđelez na promociji novog broja časopisa „Dubrovnik“.

Burđelez je naglasila kako je četvrti ovogodišnji broj posvećen prvenstveno Dubrovniku i njegovoj povijesti, njegovoj prošlosti u tekstovima o Ruđeru Boškoviću, Josipu Kosoru, tekstovima o porijeklu Dubrovnika te suvremenosti u tekstovima povodom dvadesete obljetnice napada na grad.

Blok posvećen tristotoj obljetnici rođenja velikana Ruđera Boškovića predstavio je akademik Luko Paljetak koji je kazao kako se časopis Ruđerom bavio u nekoliko svojih izdanja. Izbor pjesme, proze i drame posvećenim Ruđeru obuhvaća autore od Džamanjića, Kunića i Anice Bošković do padre Perice, akademika Paljetka, Vojnovića i Mojaša.

– Riječ je o nizu zanimljivih prigodnica onog doba i dokaz poštovanja običnog i učenog puka prema tom velikom čovjeku – kazao je Paljetak te sa žaljenjem dodao kako Kazalište Marina Držića u 2011. godini nije postavilo na scenu neki od dramskih komada na temu Ruđera Boškovića.

O dijelu časopisa posvećenom „iverju prošlosti“ govorio je dr.sc. Antun Česko. Istaknuo je tekst o podrijetlu Dubrovnika kroz toponime.
– Kako se Dubrovnik nalazio na križištu nekoliko kultura i civilizacija u nazivima toponima su se ukrižali mnogi utjecaji – kazao je Česko. Spomenuo je i prilog o kasnogotičkom slikaru di Corradu, portugalskom Židovu Lusitanu, mladoj misi Celestina Medovića te doživljajima Vlaha Bukovca na crnogorskom dvoru.

Ivana Burđelez opisala je tekst Nensi Brailo „Dubrovnik pod opsadom“, o interakciji umjetnika sa starom gradskom jezgrom tijekom agresije 1991. i 1992. godine.
– Kroz tri cjeline, o stradanju kuće Iva Grbića, doprinosu dubrovačkih umjetnika na pročeljima Straduna i Luže te o fotografijama Pava Urbana, Brailo je prva koja je pokazala novu ikonografiju, stvorenu u vrijeme ratnih stradanja, kada su naši umjetnici pokazali iznimno snažnu moralnu predanost i odaslali poruku kao poticaj u borbi za samostalnost – kazala je Burđelez.

Davor Mojaš naglasio je doprinos akademika Paljetka u obradi djela Jacinta Benaventea „Los intereses creados“ kojeg je Paljetak „ponašio“ i publici predstavio na Dubrovačkim ljetnim igrama 2002. godine u predstavi „Ingropani interesi“.
– Ingropani interesi su neodoljiva, oporučna i provocirajuća repertoarna preporuka svuda gdje se kazalište istinski misli, promišlja i živi tamo negdje, kad već nije tu – istaknuo je Mojaš.

Poseban dio časopisa posvećen je Josipu Kosoru, povodom pedesete obljetnice smrti, a koji su svojim tekstovima oplemenile Marica Grigić i Anamarija Paljetak.

Djelovi časopisa posvećeni dvjestotoj godišnjici rođenja Franza Liszta nisu posebno predstavljani jer Matica hrvatska organizira koncert u čast Franzu Lisztu u petak, 23. prosinca u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Izabrane dijelove tekstova na promociji je čitala dramska umjetnica Glorija Šoletić, a glazbeno su je obogatili Đive Franetović Kušelj i Alberto Frka.

U ponedjeljak, 19. prosinca u 18 sati u Velikoj dvorani Poslijediplomskog središta slijedi predavanje Luka Braila „Rat za mir na jugu Hrvatske“ povodom dvadesete godišnjice agresije i razaranja Dubrovnika, uz premijeru dokumentarnog filma „Zašto Dubrovnik?“ autora Miljenka Dujele.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana