Natrag
23.8.2017 10:16

facebook

twitter

google

rss

dulist

DPDS otvorio obnovljenu kulu sv. Katarine na Pelinama

28.3.2014 @ 13:39 Baldo Marunčić Grad
10;10

Podijelite:

Društvo prijatelja dubrovačke starine predstavilo je danas i otvorilo za javnost obnovljeni prostor kule sv. Katarine na Pelinama.

– Riječ je o uistinu reprezentativnom prostoru na kojem je DPDS radio, a kojeg danas prvi put službeno otvaramo javnosti, kao tek jedan u nizu naših projekata na području grada. Prostor će biti dodijeljen akademskom slikaru Josipu Škerlju kao njegov atelje. Mislim da ga zaslužuje – kazao je uvodno predsjednik DPDS-a Denis Orlić, a kao idući projekt obnove najavio kulu sv. Margarite, koja će biti uređena na isti način.

O tehničkim i povijesnim pojedinostima vezanim za ovu kulu iz sjevernog sklopa gradskih zidina, čija je cijena sanacije koštala nešto manje od dva milijuna kuna, govorio je tajnik Društva Niko Kapetanić, istaknuvši kako je kula izgrađena u drugoj polovici 13. stoljeća, dok je početkom 15. stoljeća presložena i zadobila današnji oblik s gotičkim svodom. Služila je kao spremište soli sve do 1464. godine, kada Juraj Dalmatinac stiže u Dubrovnik raditi na gradskim fortifikacijama, a prvi posao mu je bila baš ova kula.

– Pretpostavlja se da je rekonstruirao krunište, kako bi ga prilagodio većim topovima. Ipak, najveća opasnost prijetila je u 19. stoljeću, kad austrijske vlasti planiraju smjestiti bazen s vodom. Na sreću, do toga nije došlo. To je učinjeno u kuli Gornji ugao – istaknuo je Kapetanić, dodavši kako kula nosi ime po Svetoj Katarini, svetici kojoj je bila posvećena crkvica na području današnjeg pothodnika ispod Vatrogasaca i ceste. Kula je ranije nosila ime i po svetom Vidu, čija je crkvica također bila u blizini.

Uređenje nije bilo moguće bez ozbiljnijih zahvata na statičko-hidroizolacijskoj sanaciji građevine, s izmjenom dotrajalih drvenih konstrukcija. Postojeća žbuka na zidovima bila je u vrlo lošem stanju, s vidljivim pukotinama u zidovima i na svodu. Zbog dotrajalosti i truljenja radila se nova međukatna konstrukcija i novo drveno stubište, novi drveni pod u prizemlju, hidroizolacija na krovnoj terasi, žbuka na zidovima, a postavljena je i nova klimatizacija.

Kapetanić je, kad je riječ o obnovi u 2013. godini, kazao kako se dosta projekta proteže na višegodišnju obnovu. Redovito su održavane zidine, drveni mostovi, gradski sat i fontane. Obnovljeni su ostaci kule Od Pila, nastavljeni su radovi na sanaciji kule Sv. Luke te na sanaciji i statičkom učvršćenju zida od Puncjele do Vrata od Pila.
– Nastavljeni su radovi na sanaciji tvrđave Sv. Ivana zbog prodora vlage, a poseban je projekt nastavljen na arheološkom lokalitetu ‘Na Andriji’, gdje je završeno čišćenje i arheologija, statički učvršćen veliki južni zid, kao i zid crkve Sv. Marka. ‘Na Andriji’ se nastavljaju i radovi oko rješenja kanalizacije i oborinskih voda. Završna namjena bit će arheološki park. U 2013. godini završena je sanacija starog gradskog zida sa zapadne strane Dominikanskog samostana, a završen je i projekt uređenja kuće na bastionu Sv. Petra na Mrtvom Zvonu – kazao je Kapetanić.

U tijeku je izrada projekta uređenja i prezentacije tvrđava Minčeta i Bokar, koje će biti otvorene za javnost, tj. obilazak posjetitelja.
– Ti prostori će se urediti bez većih radova, jer je riječ o manjim prostorima, ali su nam zanimljivi, a ne podnose komercijalizaciju – kazao je Kapetanić. Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni u ruševnom je stanju, a i tu se planira nastavak radova na konzervaciji i prezentaciji.

– Popravili smo i krov gradskog zvonika, nastavljamo radove na zamjeni svih prozora na Kneževu dvoru, a sufinancirali smo i sanaciju i uređenje južnog pročelja crkve Sv. Vlaha, na što je dosad uloženo jedan do dva milijuna kuna, a u ovoj godini bit će uloženo još 1,5 milijuna kuna. Te radove vodi zavod za obnovu – izjavio je Kapetanić.

Nakon završenih arheoloških istraživanja u tijeku je izrada projekta konverzacije i prezentacije ostataka Benediktinskog samostana na Lokrumu. Financiran je projekt crkvice Sv. elizabete, počelo je uređenje grobnice Glavić na Boninovu, a nastavljaju se radovi i na sanaciji crkve Sv. Trojice na Lopudu i Sv. Spasa na Šipana.

Kao najvažniji zahvati u 2014. godini Kapetanić je istaknuo obnovu donjeg dijela mosta na Pilama u iznosu od milijun kuna.
– Gornji dio je riješen, dok je sondiranje pokazalo da imamo metar do metar i pol mora. Nakon potresa je kanal zatrpan, ali u dogovoru s konzervatorima krećemo s iskopima – zaključio je Kapetanić, nabrojivši još i niz projekata izvan Dubrovnika, od tvrđave Veliki Kaštio i stonskih zidina do obnove Kneževa dvora u Slanome i održavanja Sokol grada. Također, prostorije DPDS-a na Gundulićevoj poljani više neće biti radne, već će se otvoriti za javnost. Ove godine izdana je i prigodna medalja povodom 400 godina rođenja Stjepana Gradića.

O dugoj povijesti odnosa DPDS-a i Dubrovačkih muzeja govorila je dopredsjednica Renata Andjus, inače službenica Dubrovačkih muzeja.
– Još koncem 60-ih godina DPDS je za potrebe Dubrovačkih muzeja kupio nakit za etnološku zbirku muzeja. Muzeji su potom dobili vrata, koja su zaštitili, a Društvo je otvorilo i kontinuitet zidina nad Kneževim dvorom. Također, pri selidbi arheološkog muzeja iz Slanice Društvo je platilo police u bolnici gdje je depo, kao i cijeli transport. Također, imamo i investiciju veću od milijun kuna za 50 prozora u Dvoru. Suradnja je obostrana – istaknula je Andjus.

Predsjednik Orlić dodao je kako prema Zakonu o muzejima zidine kao objekt ne mogu biti dio muzeja.
– Hoće li se i taj zakon prema potrebama izmjeniti, u to neću ulaziti – zaključio je Orlić. Sjetio se i bivše tajnice Društva Patricije Veramenta, koja je muzejima ostavila vrlo vrijednu zbirku.

Na temu obnove slomljenih ploča na Stradunu i okolnim trgovima, Orlić je istaknuo kako DPDS nema nikakvu ni formalnu ni neformalnu obvezu popravka.
– Mi smo odlučili napraviti projekt popločenja Gundulićeve poljane i taj projekt, koji je usklađen s konzervatorima, postoji u idejnom obliku. Međutim, iz Grada, da budem precizan ona prijašnja vlast, poučena višegodišnjim radovima na Pujiškoj placi, kazali su da ne može ostati bez Gundulićeve poljane na više godina. I to je točno. Ali kako to premostiti? Bilo bi je relativno jednostavno ponovno popločati, ako bi se zaobišla arheološka istraživanja. Ona su, pak zakonska obveza, pa se to ne može početi raditi bez dogovora s Gradom i konzervatorima – istaknuo je tajnik Niko Kapetanić.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana