Natrag
28.5.2017 08:39

facebook

twitter

google

rss

dulist

Čuvat ću svetinje Igara i Grada

30.6.2013 @ 10:09 Ana Prohaska Aktualno
Čuvat ću svetinje Igara i Grada
2;2

Podijelite:

Ivana Medo Bogdanović od travnja je ravnateljica Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre.

Kao dijete Grada, odrasla je uz Igre, u kojima je stalno zaposlena od 2005. na mjestu voditeljice Ureda za odnose s javnošću i marketing. Uoči početka najpoznatijeg hrvatskog festivala, razgovarali smo Ivanom Medom Bogdanović.

Što vam znači izbor za ravnateljicu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre?

– Nije tajna da je bivši direktor Igara Ivica Prlender predložio moje unaprjeđenje. Moram reći da me je pozitivno šokirao, jer nisam planirala, niti razmišljala da bi mi se mogla pružiti takva prilika. Kad se na kraju to ostvarilo, imenovanje sam doživjela kao nešto potpuno prirodno, jer sam u ovom okruženju već osam godina. Kao voditeljica odnosa s javnošću i marketinga ulazila sam u puno segmenata poslovanja, od planiranja do realizacije. Mali smo tim i svatko radi sve po potrebi. Kad sam prvi put s 15 godina radila na Igrama,  nisam mogla ni zamisliti da ću se tu toliko naći. Studirala sam jezike i vidjela sebe u prosvjeti. Ali život čovjeka odnese u nekim drugim smjerovima i sad sam prezadovoljna.

I dalje ste se usavršavali u odnosima s javnošću i u nas i vanka?

– Tijekom studija na Filozofskom fakultetu bila sam u Francuskoj više puta kao stipendist što je izvrsno iskustvo za mlade ljude. Profesionalni put me nije odveo ka usavršavanju jezika, već u marketinške vode. Nakon godinu dana iskustva rada u PR-u i marketingu, uvidjela sam da mi nedostaje određeno teorijsko znanje, iako se po mom mišljenju dobar PR-ovac postaje kroz praksu. Upisala sam i završila diplomski studij Odnosa s javnostima na Sveučilištu u Dubrovniku te Londonsku školu za odnose s javnošću. Inače, mišljenja sam da je bolje prvo krenuti u praksu, baciti se u vatru i vidjeti je li neki posao za tebe i onda se specijalizirati.

MORAMO ČUVATI TEMELJE IGARA

Brzo će nam otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. U ovo vrijeme svi razgovaraju o novom konceptu Igara. Izabran je i novi intendant. Kako danas vidite Igre? Planirate li nešto mijenjati?

– U ovom trenutku, pred samo Otvaranje ne mogu se koncentrirati, ni razmišljati o eventualnim promjenama u konceptu ili trajanju festivala. Prioritet je 45 dana festivala odraditi na visokoj organizacijskoj razini kao i dosada. Inače, nisam tradicionalan tip i uvijek gledam naprijed, no Igre moraju čuvati one temelje na kojima su nastale. Igre su više od festivala i nekad više i od Grada. S druge strane, vremena se mijenjaju, Grad se mijenja silovitom brzinom, pa ćemo vjerojatno morati i mi. No, to je  nešto o čemu ćemo razgovarati u rujnu. Nastojat ću svakako čuvati svetinje Igara i Grada. Datume početka i kraja ne bih mijenjala kao ni koncepciju izvrsnosti i ambijentalnost. Pojednostavljeno, Igre su na otvorenim pozornicama i nisu slučajno u srcu sezone. Dubrovnik nema koncertnu dvoranu gdje se veliki i tehnički zahtjevni projekti mogu prebaciti u slučaju lošeg vremena. Dok se infrastruktura ne promjeni, smatram da možemo povremeno organizirati kulturna događanja izvan sezone, kao neki off program. To ne znači da se programski neke stvari ne moraju mijenjati, ali samo pod uvjetom da je sve visokog umjetničkog standarda. Ove godine tako imamo gypsy jazz, pop, hip hop svirke vrhunskih svjetskih zvijezda. Uveli smo neke programske smjernice i odrednice koje možda najavljuju neke eventualne buduće promjene.

U KRIZI OPSTAJU NAJBOLJI

Kakva je situacija s financijama? Imate li problema? VIP je i dalje glavni sponzor, dok Ministarstvo kulture Igre podupire sa 4,2 milijuna kuna.

– Zadnjih desetak godina stabilno i uspješno poslujemo s više manje jednakim budžetom od 12 do 12 i pol milijuna kuna. Kažu da u krizi opstaju najbolji. Naravno, kad bi nam budžet bio manji i program bi bio manji, ali ne i manje kvalitetan. Osim Ministarstva i generalnog sponzora Vipneta, tradicionalno nas podržavaju i Grad Dubrovnik i Županija. Podržavaju nas i sve lokalne kuće kao što su Zračna luka Dubrovnik, Atlantska plovidba, OTP banka, Viva voda, Gulliver i većina hotelskih kuća na čelu s ALH i Maestralima. Planiramo ostvariti oko 40 posto vlastitog prihoda od sponzora i ulaznica. Problemi nastaju prilikom planiranja budžeta. Nevjerojatno je da je sredina lipnja i da neke javne institucije, ali i privatne kompanije, još uvijek nisu objavile rezultate natječaja za financiranje za 2013. godinu. Da bismo objavili program 1. veljače oko Feste sv. Vlaha, financijski plan moramo napraviti u studenom, no tada ne znamo ni približno naš proračun. Tako da program u veljači objavimo prema procjenama i očekivanjima. Teško  nam je u tom smislu, no kad smo bili na Skupštini europskih festivala čula sam slična ili ista iskustva, tako da Hrvatska nije u tome sama.

Razmišljate li možda o poskupljivanju ulaznica? Ako se ne varam, ove godine će biti puno više besplatnih događanja.

– Cijene ulaznica nismo podizali više od pet godina. Problem u kreiranju politike cijena jest taj što ulaznice za isti koncert u Europi ili Americi koštaju minimalno 70 ili 100 eura, a kod nas od 20 do 30 eura. Našim sugrađanima, s obzirom na standard, i to je previše, dok su te cijene u Europi preniske. Već godinama dajemo 30 posto popusta građanima i stanovnicima Županije, imamo paket popuste na način da, ako kupe dvije izvedbe, treća je gratis. Nudimo i popuste za škole, profesore, umjetnike, umirovljenike i imamo propusnice, no ne garantiramo sjedeće mjesto. Zaista se nije dogodilo da je netko iz škole ili akademije došao na neku predstavu, a da ga nismo pustili. Prvo puštamo ljude koji su kupili ulaznice, nakon toga one s akreditacijama. Jedan od ciljeva mi je svakako povećanje vlastitog prihoda što ne znači da ćemo komercijalizirati programe, nego treba pronaći marketinške kanale dopiranja do šire publike.

IGRE POMLAĐENE

Ove godine znači nema povećanja cijena?
– Nema. Primjerice, premijeru predstave Boba Jelčića, zahvaljujući OTP banci, građani Dubrovnika mogu pogledati za 50 kuna. Vjerujem da je to za one koje zanima kazalište, zaista velika povoljnost.
Koliko Igre imaju zaposlenika? Razmišljate li o novom zapošljavanju?
– Ljetne igre imaju 22 zaposlenika koji odrade ukupan producentski posao. U posljednje smo se vrijeme malo pomladili, a upravo ti mladi i obrazovani ljudi daju polet i energiju onima koji su tu već tridesetak godina i imaju neprocjenjivo iskustvo. Ljeti je takav obim posla da bi nam u jednom trenutku trebalo minimalno još toliko zaposlenih. Tada se oslanjamo na mlade ljude iz grada, studente kojima su to ponekad prva profesionalna iskustva. Uostalom, tako sam i ja krenula. Neki nas nazivaju spavačima i pitaju se što radimo zimi. Ne ljutim se na to, jer nemaju iskustva pa donose paušalne zaključke.  

U SVEMU JE BITNA MJERA

U Dubrovniku vlada mišljenje kako su Igre danas sve manje dubrovačke. Što vi o tome mislite i kakva vam je suradnja s ugostiteljima?
– To je jedan težak suživot i za ugostitelje i za nas. Za nas prvenstveno više ne vrijedi ona Shakespeareova „cijeli grad je pozornica“. Ta problematika se već dugo godina provlači kroz medije, sastanke, no glavno je pitanje što Grad Dubrovnik želi. Ne kažem da ne može jedno i drugi, ali pitanje je mjere. Imamo dobru suradnju s ugostiteljima u trenutku kada nam to treba. Recimo ove godine nam treba Boškovićeva poljana koja donedavno nije imala ugostiteljske objekte, a sada ih ima dva. Pohvalno je što nam vlasnici izlaze u susret i prihvaćaju nas, a mi nastojimo što manje zauzimati poljanu i raditi u kasnim noćnim satima. Razumijem ih jer im u srcu sezone smetamo, a to je vrijeme kada mogu zaraditi. Danas primjerice Gundulićeva poljana ne može biti pozornica. Sada bi neki rekli može, recite što treba zatvoriti i zatvorit ćemo. Ali ne možemo zatvoriti 4 restorana jer, da bi mi tamo imali premijeru, moramo 20 dana minimalno biti u prostoru. Mi smo automatski oštetili i toga vlasnika i obitelji čiji članovi tamo rade. To jednostavno nema smisla.

Ljetne igre otvaraju se prema građanima. Objavili ste poziv građanima da se jave i da sudjeluju u samom činu otvaranja.
– Tako je. Krešo ima koncepciju građani u predstavama i kao sudionici i kao gledatelji. O koncepciji otvaranja ne bih previše govorila, ona se još razrađuje, ali sigurno će imati nešto tradicionalno i nešto novo. Radit ćemo s građanima tri – četiri probe prije generalne. Javilo ih se 80-ak, od djece do ljudi koji imaju preko 70 godina. To nam je i bio cilj. Nije samo Otvaranje na tragu toga. Sličnom problematikom Grada i Igara bave se i Bobo Jelčić, Boris Bakal i Triko Cirkus teatar. To mi je iznimno važno jer sam dijete ovog Grada i drago mi je što radim s intendantom kojemu je do toga stalo.
 
 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana