Knjiga dr.sc. Jakova Dulčića „Nove ribe Jadranskog i Mediteranskog mora“ predstavljena je javnosti na Sveučilištu u Dubrovniku.
Dulčić, jedan od urednika knjige, a ujedno voditelj laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, uvodno je kazao kako Hrvatska bilježi višestoljetnu tradiciju istraživanja jadranske ihtiofaune.
– Knjiga je posvećena svim ihtiolozima koji su istraživali Jadran, ali je pisana ležernijim stilom kako bi bila privlačna i široj publici – kazao je Dulčić.
Premda je u knjizi zabilježen podatak kako u Jadranu postoji 449 vrsta ribe, od izdavanja knjige do danas otkrivene su još dvije, što govori o vrlo dinamičnoj prirodi posla kojim se Dulčić bavi. Isto se dogodilo i s brojem vrsta ribe u Mediteranu, gdje se broj od izdanja knjige do danas također uvećao.
– Pritom treba imati na umu kako nije nužno riječ o ribama koje su novopridošle, već i o nekima koje su tijekom prošlih istraživanja bile pogrešno razlikovane. Promjena se događa i u broju vrsta, ali i u brojnosti određene vrste, posebno onih toploljubnih koje su nekda bile vrlo rijetke, a sad ih susrećemo sve češće – istaknuo je Dulčić.
Dulčić je na prikazao nekoliko novih vrsta riba, od kojih neke na prvi pogled nisu bile ni raspoznate (pa je jedan primjerak zamalo završio na ribarskoj tavi), a druge su u Jadran stigle uz platforme ili brodove najčešće kroz Gibraltar ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.
– Mnemiopsis leidyii uništava inčune u Ukrajini i Turskoj do te mjere da je zabilježen pad populacije inčuna. Druga vrsta, bodljikava pterois miles je greškom puštena iz akvarija, a nema prirodnog predatora niti je zanimljiva za izlov – naveo je samo neke 'problematične' vrste riba Dulčić.
– To je posebno opasno, jer takve, invazivne vrste, potiskuju domaću ribu u veću dubinu. A da ne spominjem plavu točkastu trumpetaču koja spada u sto najinvazivnijih, dužine je oko 160 centimetara, a također nema prirodnog predatora niti gospodarski značaj da bi ju se lovilo. A čini štetu jer se hrani srdelom, bukvom i inčunima – kazao je Dulčić, zaključivši kako će i u Hrvatskoj postati običaj praksa iz nekih mediteranskih zemalja gdje se dijele posebne kartice sa fotografijom takvih riba, kako bi oni koji ih uoče i prepoznaju mogli hitno reagirati i alarmirati nadležne službe.